Razgovor s povodom – Hercegovina!

21. mart 2025. | M.Al.Mešanović | Beograd

Drugi dan 46. sajma turizma u Beogradu obeležio je razgovor sa direktorom turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona, gospodinom Anđelkom Maslaćem.

Hercegovina je region kontrasta i region lepote. Hercegovina je ponosni deo imena cele susedne države – Bosne i Hercegovine. Dejtonskim mirovnim sporazumom regija je podeljena između dva entiteta Federacije BiH i Republike Srpske. Pak, turistima izvan regiona svakako je poznatiji i atraktivniji deo Hercegovine u Federaciji BiH koji administrativno većinski pripada Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Zamislite da ste na planini i da imate sve uslove za zimske sportove, a da Vas svega dva sata dele od Mediterana i to bez granica i pasoške kontrole. I sve to moguće je upravo u Hercegovini. Naravno, krunski biser kantona je grad feniks – Mostar, koji je zasigurno poznat svim našim čitaocima: književnost, umetnost, arhitektura, sport, vazduhoplovstvo samo su neki od sinonima za ovaj izuzetni grad.

Ali, Hercegovina je mnogo više od Mostara. Kako ističe gospodin Maslać, kanton ima još dva značajna turistička središta: to su opštine Čitluk i Neum. U redu je ako do sada niste čuli za Čitluk, ali upravo se u ovoj opštini nalazi najveća hodočasnička destinacija za katolike na području cele bivše Jugoslavije – Međugorje. Neum je pak jedini grad i jedini deo Bosne i Hercegovine koji izlazi na Jadransko more. U doba pandemije korona virusa kada su granice letovališta širom EU bile zatvorene za državljane BIH ali i Srbije, Neum je bio grad o kome su svi barem uz kafu pričali raspitujući se o iskustvima poznanika i prijatelja koji su se vratili sa Jadrana. Naš domaćin nas sa zadovoljstvom upoznaje i sa delom statistike, a brojke pokazuju da postoji stabilan priliv gostiju iz Srbije od 2020. godine do danas. Neum se nalazi na svega sat vremena od Dubrovnika, turističkog srca Hrvatske, nažalost poznatog po izuzetno visokim cenama smeštaja koje su često i nepristupačne za goste iz Srbije i BIH. Upravo je to dodatni adut te neumski ugostitelji svojom ponudom i optimalnim odnosom cene i kvaliteta pružaju dobru bazu za istraživanje hijadugodišnjeg grada. Dobar menadžment turističke destinacije podrazumeva da produžite turističku sezonu, a turistički poslenici iz Neuma su to uspešno ostvarili jer u zimskom periodu kada Jadran nije za provod na suncu i šljunku, Neum postaje bosansko-hercegovački centar kongresnog turizma.

Na krajnjem severu kantona turistički centri su Ramsko jezero i Konjic. Veštačko Ramsko jezero, nastalo pregrađivanjem reke Rame, krasi i ostrvo Šćit sa veoma važnim franjevačkim manastirom koji je ujedno i centar religijskog turizma na severu kantona. Konjic je pak poznat po Titovom bunkeru koji privlači goste iz regiona ali i celog sveta koji se na turi kroz BIH zateknu u ovom živahnom hercegovačkom gradu. Naravno, bilo bi nepravedno ne spomenuti i stari kameni most iz turskog vremena na reci Neretvi koji povezuje dve obale Konjica. Upućeni vele da je ovaj most „Na Drini ćuprija“ u malom. Ostavljamo našim čitaocima da prilikom posete Konjicu ovu tvrdnju i provere. Za ljubitelje aktivnog turizma, Konjic nudi sve uslove za rafting.

Krećemo na jug ka Mostaru, ali zastajemo u Jablanici tik pored južnog kraja Jablaničkog jezera. Mesto koje je u Drugom svetskom ratu obeležila bitka za ranjenike i u kome se mogu videti ostaci „filmskog mosta na Neretvi“ danas gradi imidž kao centar zimskog turizma.

Na samom obodu Mostara, o kome će Putešestvija pisati u formi putopisa, nalazi se i međunarodni aerodrom Mostar koji se svojim rezultatima i proaktivnom politikom rukovodstva aerodroma, grada Mostara i Hercegovačko-neretvanskog kantona našao u fokusu i tur-operatera ali i stručnjaka iz oblasti civilnog vazduhoplovstva. Do skora uspavani aerodrom uspostavio je izuzetno plodonosnu saradnju sa nacionalnim avio prevoznicima Srbije i Hrvatske, tako da je Mostar ali i Hercegovina povezana sa svetom tokom cele godine preko Beograda i Zagreba. Tu su sezonske linije Sky Alps-a a ove godine se sa nestrpljenjem isčekuje početak letova nemačkog Eurowings-a i turskog AJet-a. Rezultati aerodroma su impresivni i u odsustvu direktora aerodroma Mostar koji nažalost više nije prisutan na sajmu, naš domaćin nam ponosno deli rezultate: više od 80.000 putnika u 2024. godini, renovirana aerodromska zgrada, te uspostavljanje baze SkyAlps u najavi za 2025. godinu. Kada su u pitanju letovi srpske nacionalne aviokompanije, popunjenost letova prelazila je i 90% a tokom letnjeg perioda postojala je i potreba za korišćenjem većeg aviona na liniji. Da sumiramo, pouzdane i frekventne vazdušne veze su od velike važnosti za turizam jer omogućavaju jednostavniji dolazak putnika.

U neposrednoj blizini Mostara u mestu Blagaj nalazi se i vrelo reke Bune u čijoj neposrednoj blizini je važan verski centar muslimana – čuvena blagajska tekija.

Dolinom Neretve put vodi ka opštini Čapljina koja posetiocima može da ponudi i prirodno i kulturno nasleđe. Upravo u ovoj graničnoj opštini ka Hrvatskoj nalazi se jedan od najznačajnih parkova prirode u Bosni i Hercegovini, Hutovo Blato. Stari Rim i Hercegovina? Da, sasvim prirodno – arheološki lokalitet Mogorjelo čini dobro očuvana rimska villa rustica. Ako je Mogorjelo nepoznanica, onda se to nikako ne može reći za grad u kamenu, spomenik Bosne i Hercegovine, Počitelj. Deo starog grada je obnovljen i nudi olakšan pristup turistima, ali u narednim godinama je potrebno još puno truda kako bi se ovaj izuzetan lokalitet prikazao domaćoj i svetskoj javnosti u punom sjaju. Ostaje nam da verujemo da će turistički poslenici u saradnji sa nadležnima ali možda i partnerstvu kroz IPA fondove sa Hrvatskom učiniti sve što je neophodno za ostvarenje takvog cilja.

Za sam kraj ovog svojevrsnog putovanja kroz kanton zahvaljujemo se gospodinu iz lokalne turističke zajednice opštine Ravno. Ravno je varoš koja se nalazi na putu kako ka Dubrovniku tako i Trebinju. Iako malo mesto, može da ponudi sve popularniji agroturizam ali i prirodu jer se baš ovde nalazi najveća pećina u Bosni i Hercegovini i jedan od tri spomenika svetske prirodne baštine UNESCO (od 2024. godine), pećina Vjetrenica.

Ljubitelji vina su zasigurno barem čuli, ako ne i probali neko od čuvenih hercegovačkih vina – žilavka i blatina su odavno poznate i van granica Balkanskog poluostrva. Stoga, još 2007. godine je započeto sa kreiranjem vinskog puta Hercegovine koji sada čine 42 vinarije u oba entiteta, te je ovo i među entitetski projekat vredan hvale. A da se trud isplati govori i podatak da je prošle godine Hercegovina bila vinska prestonica Evrope. Otuda i slogan „Herce GO vina“.

Takođe, vredno pomena u smislu manifestacionog turizma je i organizovanje Adventa u Mostaru koji je održan 2024. godine.

Štand TO HNK. Foto: M.Al.Mešanović / Putešestvija

Kada je u pitanju planiranje i turistička promocija, to je nadležnost kantonalnog ministarstva, kantonalne turističke zajednice i lokalnih turističkih zajednica koje su osnovane i funkcionišu u Mostaru, Čitluku, Neumu i Ravnom. Očekuje se i formiranje LTZ u Čapljini. Kantonalna turistička zajednica redovno uzima učešće na sajmovima u BIH, regionu (Beograd, Zagreb) ali i šire – Beč, Italija i Berlin.

Nadamo se da smo čitaocima približili nama blisku Hercegovinu i da će u ovoj zemlji kamena, sunca, vinove loze i bogatog prirodnog i kulturnog nasleđa provesti prijatne dane na nekom od dolazećih odmora.